Vlaga u zidu stana ili kuće
Vlaga u zidu ili na zidovima najčešće se javlja kao posledica neispravnosti na vodovodnim ili kanalizacionim cevima, ali često i zbog loše hidroizolacije stambenog objekta.
Vlaga na zidovima nastaje zato što voda iz vlažnog tla može pristizati i penjati se u zidovima zbog postojanja kapilara, odnosno kao posledica postojanja kapilarnog efekta.
Vlaga u zidovima je glavni uzrok brzog propadanja zidova. Sposobnost građevinskog materijala da upija vodu, kondenzacija i kapilarna vlaga su odgovorni svaki put kada se pojavi vlaga u zidu.
Kapilarni sistem koji je od životnog značaja za ishranu biljaka i njihov rast, kada su u pitanju zidovi, ima potpuno suprotan efekat kada posmatramo posledice. Ono što biljkama obezbeđuje život, zidovima donosi urušavanje i veliku štetu. Nije presudno da li je u pitanju kameni zid, zid od cigle ili nekog drugog građevinskog materijala. Kameni zid je takođe porozan I sklon vlaženju kao i svi ostali.
![vlaga na zidu vlaga na zidu](https://isusivanjevlage.net/wp-content/uploads/2015/09/vlaga-na-zidu.jpg)
Vlaga na zidu se zimi smrzava što uzrokuje pucanje građevinskog materijala. Ako su kapilare u građevinskom materijalu napunjene vodom, toplota izolacija je slaba. Vlaga u zidovima svojim isparavanjem dovodi do bržeg hlađenja zidova.
Vlaga u zidu kao posledicu može da ima zdravstvene tegobe kao što je alergija na vlagu. Nije po zdravlje štetna samo vlaga na zidovima, već i gljivice ili buđ (budj). Buđ nastaje na hladnim i vlažnim zidovima. Te gljivice mogu izazvati teške alergije. Vlaga u zidu pogoduje i pojavi reumatskih oboljenja.
Površinska sanacija vlage u zidu ne daje potrebne rezultate. Trajna sanacija moguća je samo uz pomoć postupka poznatim kao “isušivanje vlage u zidova”. Mašinsko isušivanje zidova garantuje da će vlaga u zidovima biti isušena što je uslov da se dodatnim merama sanacije i izolacije trajno spreči prodiranje vode u zidove.
Vlaga u zidu teži da se rasporedi po unutrašnjosti celog zida, posebno kada je obogaćena solima iz tla kao što su sulfati, hloridi, mitrati i sl. Kako se voda penje uz zidove tako vlaga na zidu isparava. Ako se desi da vlaga u zidovima brzo ispari, nagomilane soli se pretvaraju u kristale povečavajući masu u zidovima. Vlažni zidovi dobijaju uvečanu masu koja povečava pritisak a on dodatno razara oštećene zidove. Gotovo ni jedan materijal ne može da odoli ovom pritsku. To se vidi po napuklinama, odronjenim mestima u kristalnim cvetovima koji deluju prilično ružno.
Na starijim zgradama i kućama vlaga na zidovima može biti i posledica situacije u kojoj nedostaje ili je oštećena horizontalna i vertikalna hidroizolacija. Ako hidroizolacija i postoji, vremenom može da oslabi, da postane vodopropusna i da tada zidovi nesmetano upijaju vlagu.
Cigla i krečnjak odlično upijaju vlagu pa je tako otvoren put ka velikim i trajnim oštećenjima vlažnih zidova koji se ponašaju poput sunđera. Vlaga u zidu je posledica smanjene čvrstoće građevinskog materijala. Jednostavno je vlažna materija znatno slabija od suve. Osušena cigla opet postaje čvrsta kao što je bila ranije.
![vlaga u zidu kuće vlaga u zidu kuće](https://isusivanjevlage.net/wp-content/uploads/2015/09/vlaga-u-zidu-kuce.jpg)
Kako ukloniti vlagu sa zidova?
Najbolji odgovor je „Isušivač vlage“ – mašina za isušivanje ili električno izvlačenje vlage u zidu i ostalim vlažnim površinama grrađevinskih objekata!